1. Hodanje sa štapovima (nordijsko hodanje) angažira najveći postotak mišićne mase i simetrično opterećuje organizam, povoljno djeluje na funkcionalne sposobnosti cjelokupnog organizma;
  2. Hodanje (pješačenje) je najjednostavniji i najdostupniji oblik aktivnosti, a daje najviše mogućnosti u smislu izbora staza i vremena odvijanja aktivnosti, ono je najbolje za uključivanje u aktivnosti onih osoba koje se nikad nisu bavile sportom;
  3. Trčanje ili jogging predstavlja najprikladniji oblik kretanja koji stimulira razvoj aerobnog kapaciteta, preporuča se osobama koje nemaju degenerativne promjene na zglobovima i osobama koje već imaju naviku bavljenja aktivnostima, a prednost trčanja je u tome što se može provoditi pojedinačno i gotovo posvuda;
  4. Vožnja biciklom preporuča se osobama koji nemaju promjene i bolove u kralješnici, vrlo je pogodno za pretile osobe kao i za osobe s početnom artrozom koljena;
  5. Aerobika i sve vrste skupnog vježbanja korisne su isključivo ako su prilagođene osobama treće životne dobi;
  6. Različite aktivnosti tipa: odbojka, badminton, boćanje, stolni tenis, uglavnom su nižeg intenziteta. Tenis je vrlo omiljeni rekreativni sport, povećava aerobni kapacitet, međutim, treba paziti da starije osobe ne pretjeraju s naporima te treba obratiti pozornost na to jesu li atmosferske prilike nepovoljne;
  7. Vježbe joge i stretchinga, rad u fitnessu s opterećenjem nemaju aerobno djelovanje, ali mogu poboljšati pokretljivost i snagu mišića i zglobova. Korisno ih je kombinirati s cikličkim, aerobnim vježbanjem; 9) sobna gimnastika dobar je način zagrijavanja i razgibavanja, a pozitivno djeluje i psihološki, preporučuju se vježbe razgibavanja, disanja i čučnjevi.

Aktivnost

  • BINGO
  • SPORTSKE AKTIVNOSTI
  • KREATIVNA RADIONICA
  • DRAMSKA I PLESNA GRUPA
  • FILMSKA GRUPA – filmske večeri
  • ŠETNJA
  • GRUPA „NEŠTO ZA DUŠU“ – glazbene večeri
  • ZBOR I LITERARNA GRUPA
  • KULINARSKA RADIONICA